Veleposlanik Narodne Republike (NR) Kine u BiH Ji Ping obišao je u četvrtak zajedno s Udruženjem “Bosansko-kinesko prijateljstvo” kineske radnike i menadžere na gradilištima na Koridoru Vc, poddionica Počitelj-Zvirovići, kako bi se upoznao s postignutim napretkom te uvjerio u zdravstveno stanje svih radnika. (more…)
Predsjednik Udruženja prijateljstva Kine i BiH Faruk Borić objavio je u najvećem kineskom dnevnom listu na engleskom jeziku „China Daily“ autorski tekst o odnosu bosanskohercegovačke države, javnosti i medija prema epidemiji koronavirusa u Kini.
Tekst prenosimo u cijelosti.
Dobar dio karijere provedoh u medijima, a i posao kojim se aktuelno bavim blisko je vezan za novinarstvo. Stoga svakodnevno sate provodim u bjesomučnom čitanju svega što mi padne pod ruku i na um. Odavno su primat mirisu odštampanog papira uzeli novi mediji, tako da od prve jutarnje kafe pa do posljednjeg treptaja pred spavanje provjeravam šta ima novo na relevantnim domaćim i svjetskim medijima, kao i društvenim platformama. Često mi se čini da je taj odnos poprilično neprirodan, i da pretjerujemo, kako ja tako i mediji koji me bombardiraju svakakvim senzacijama, poprilično nepotrebnim za individualno funkcioniranje, poslovni uspjeh ili napredak društva u kojem živim i djelujem.
Posljednjih petnaestak dana fokus svjetske javnosti usredotočen je na Kinu i dešavanja u vezi epidemije koronavirusa. Različiti mediji objavljuju informacije iz različitih uglova. Iz cijelog svijeta dolaze riječi podrške, pa i iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, nesreća je poslužila da nekim medijima porastu očnjaci i zamiriši krv, i da Kinu još jednom prikažu u što je moguće negativnijem svijetlu. Kao i obično, ono što se dešava u Kini, dobro ili loše, ima utjecaja na cijeli svijet, pa se reflektiralo i na naš ćošak Evrope.
Epidemija koronavirusa koja je zadesila Kinu, medije i javnost u BiH najviše je zainteresirala kada je neko senzacionalno otkrio da se u susjednoj Hrvatskoj nalazi autobus sa turistima iz Wuhana i da se „kreće ka BiH“. Uslijedilo je more tekstova i „istraživanja“: gdje se turisti nalaze, jesu li prešli granicu, gdje će odsjesti, koliko će se zadržati na proputovanju kroz BiH ka drugom susjedu, Srbiji, kako izgleda autobus, itd. Nije bilo u nekom javnom interesu ali je podiglo tenzije. Smioniji a manje pametni među medijima razvijali su bizarne teorije zavjere zašto su kineski turisti zaobišli neki grad koji se, uzgred, ne nalazi na turističkoj ruti. Oni najskloniji senzacionalizmu i clickbeit-uredničkoj politici su otvoreno zagovarali da se Kinezima zabrani ulazak u BiH, koristeći govor mržnje kako bi posijali strah, proizveli opću paniku i, da budemo precizni, ksenofobiju.
Srećom, ovakvi mediji su minorni u svojoj pojavnosti, ali to ne znači da ne mogu napraviti štetu. Šteta se vidjela po pojedinim komentarima na društvenim mrežama popularnim u BiH, naročito Facebooku. Tu su pojedinci išli korak dalje od medija i pisali takve kreativne neistine o Kini i kineskoj kulturi da se čovjek zapita da li je realno da u XXI vijeku žive ljudi tako zaslijepljeni iracionalnom mržnjom. Bilo kako bilo, kineski turisti i njihov autobus su bili, prošli i otišli, a kod većine BiH građana ostao je gorak okus i osjećaj stida. U ovom slučaju, a i u nekim drugim, Bosna i Hercegovina je pokazala da nije imuna na sinofobiju.
Pored te glasne manjine, Bosna i Hercegovina je o nesreći progovorila i prijateljskim, razumnim glasom. Ambasador BiH u NR Kini Tarik Bukvić je prvih dana po izbijanju epidemije ispravno reagirao poručivši kako ne treba obraćati pažnju na senzacionalističke vijesti i širiti paniku. Ambasador NR Kine u BiH Ji Ping je u intervjuu za medije u BiH iznio dva vrlo važna podatka: da je stopa smrtnosti od korona virusa svega 2% što je mnogo manje u odnosu na slične epidemije iz prošlosti, a da je broj zaraženih izvan Kine svega 1% što govori o tome da je Kina pronašla pravu strategiju i drži situaciju pod kontrolom. K tome još, broje javne ličnosti poslale su riječi podrške kineskom predsjedniku Xi Jinpingu i kineskom narodu. Odgovorni mediji, a takva je većina u BiH, profesionalno izvještavaju o epidemiji čiji je vrhunac, kako kažu eksperti, već prošao.
Prošlo je više od pet godina od mog prvog boravka u Kini, u koju sam se zaljubio, snažno, strastveno i na prvi pogled. Posljednji put sam tu bio koncem prošle godine, obilazeći Beijing, Shenyang i Jinzhou. Vidio sam brojne stare prijatelje koji su poslom ili privatno vezani za Bosnu i Hercegovinu, a upoznao sam i nove, isto tako brojne. Uz mnogovrsne delicije kineske trpeze razgovarali smo satima i noćima o različitim projektima od zajedničkog interesa za obje države, dogovarali posjete BiH, smijali se i pjevali. Prošao sam, što se kaže, „pola svijeta“, ali nigdje nisam dočekivan sa takvom čašću, ljubaznošću i gostoprimstvom kao u mojoj Kini.
Ovih dana komuniciram sa mnogim od njih, raspitujem se gdje su, šta su, kako su. Kod sviju njih vidim ozbiljnost kada pričaju o problemu, ali i apsolutnu vjeru da će se epidemija riješiti u najskorije vrijeme. Jedva čekam da ih vidim u BiH i pokažem najljepše što BiH može ponuditi, a to su predivna priroda i susretljivi ljudi. Dijelim uvjerenje u sposobnost kineskih vlasti i posvećenost kineskog naroda da riješi i ovaj problem. A kad sve ovo bude jučer, Kina će izaći jača nego ikad.
Udruženje “Bosansko-kinesko prijateljstvo” uputilo je pismo podrške Kineskoj narodnoj asocijaciji za prijateljstvo sa stranim državama (CPAFFC).
U pismu se navodi da su impresionirani “efikasnošću i sposobnošću vaše zemlje da se u kratkom roku mobilizira i bori sa izbijanjem novog koronavirusa”.
– Kina je odlučno poduzela veliki broj adekvatnih aktivnosti na donošenju niza preventivnih mjera za kontrolu epidemije. Članovi Udruženja izražavaju najiskreniju podršku kineskom narodu i kineskoj vladi za sve ove napore i aktivnosti koje se provode s ciljem prevencije i kontrole daljnjeg širenja epidemije. Na ovom pitanju je vaša zemlja pokazala svijetu da ima sve potrebne resurse i upravljačke sposobnosti za borbu protiv ovakvih nepogoda, te da vodi globalno odgovornu politiku. Članovi Udruženja vašoj zemlji žele puno sreće u borbi koju vodite protiv epidemije – navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo” Faruk Borić i predsjedavajući skupštine tog udruženja, Igor Soldo.
Narodna republika Kina već odavno je ekonomska supersila, država u velikom naučnom, tehnološkom, privrednom i općem društvenom usponu, rekao je Faruk Borić u izjavi za Radiosarajevo.ba
Već više od 40 godina, od otvaranja Kine prema svijetu kreće njen snažan ekonomski rast. Sa ekonomskim usponom, Kina postaje sve veći i značajniji igrač na političkom polju u svijetu.
Nedavna dostignuća kao slanje ljudske posade na tamnu stranu Mjeseca, izgradnja mosta dugog 55 kilometara koji spaja Hong Kong, Macao i Zhuhai u pokrajini Guangdong. BDP Kine u 2018. iznosio je 11.472 milijarde eura, a ukupna vrijednost uvoza i izvoza prešla je broj od 3.887 miliijarde eura.
Upravo druga najjača ekonomija na svijetu velika je razvoja šansa i za Bosnu i Hercegovinu.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić prošlog mjeseca učestvovao je na samitu 16+1 u Dubrovniku, velikoj konferenciji koja se održava pod pokroviteljstvom Narodne republike Kine, i tom prilikom sastao se sa premijerom NR Kine Li Keqiangom s kojim je razgovarao o unapređenju ekonomskih odnosa i povećanju saradnje.
Bosni i Hercegovini trebaju kvalitetni projekti ali i zakonsko uređenje kako bi kineski investitori više ulagali, smatra izvršni direktor Centra za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put” i predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo“ Faruk Borić.
U izjavi za Radiosarajevo.ba Faruk Borić pojašnjava da je Bosna i Hercegovina dobrovoljno pristupila kineskoj inicijativi “Jedan pojas i jedan put” i njenom blisko vezanom mehanizmu 16+1, kako bi poboljšanja svoje kulturno-poslovnu saradnju sa prijateljskom Narodnom republikom Kinom.
Smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala iskoristi ispruženu ruku prijateljstva od Kine, upravo kroz učešće u mehanizmu 16+1 i Inicijativi “Pojas i put”.
“Treba biti realan. U okviru neke bilateralne saradnje malo šta mi možemo Kinezima ponuditi u smislu kvantiteta. To je jednostavno zakon brojeva. Mi nemamo dovoljno nekih proizvoda koji bi mogli zadovoljiti kinesko tržište, nego trebamo ići na targetirane proizvode ili još bolje na ‘high-ending’ proizvode koji bi se ovdje cjelokupno pravili i završavali na preciznom poddijelu kineskog tržišta. Nedavno je neko od hercegovačkih vinara upravo spomenuo da sva vina koja se proizvode u Hercegovini, mogu zadovoljiti eventualno potrebe jednog dijela Pekinga. Kada to znamo onda moramo nastupati sa svojim komparativnim prednostima, kako bi bolje plasirali”, objasnio je Borić.
Prema njegovim riječima, Inicijativa “Pojas i put” nije samo pitanje slobodne trgovine, već je vrlo važan dio koji je komplementaran sa idejom slobodne trgovine u Europskoj uniji.
“Kroz reforme možemo tržište osloboditi od parafiskalnih nameta kako bi privukli investitore. Onda bi mogli doći do kvalitetnije veze i do kvalitetnijih projekata sa Kinom. Tu su svakako infrastrukturni projekti, to je Blok 7 u TE Tuzla, prethodno je izgrađena TE Stanari, uskoro su tu i neki infrastrukturni projekti, koji se tiče mreže autoputeva u BiH, ali i turistička ponuda gdje je najveća komperativna prednost BiH, da zajedno sa zemljama regije pokuša osmisliti dovoljno kvalitetne turističke proizvode kako bi privukli još veću masu kineskih turista”, smatra naš sagovornik.
Borić ocjenjuje da je za privredu BiH neophodan klasterski pristup ili čak nastup kroz regionalne klastere prema kineskom tržištu.
“Moramo dobro pogledati šta su komperativne prednosti Bosne i Hercegovine, šta mi možemo ponuditi Kini. Znam da su Kinezi zainteresirani za kvalitetno drvo, zašto ne bi mi izvozili gotove finalne proizvode od najkvalitetnijeg drveta kakav je hrast ili javor. One oblasti u kojima BiH uspješno izvozi u EU i na tržište Turske mogle bi se i na kineskom tržištu pokazati kao isplative”, ocijenio je Borić.
Kao dobar primjer kineskih investicija u BiH, naš sagovornik spomenuo je Termoelektranu Stanari kod Doboja.
“Riječ je o najvećem projektu u poslijeratnoj BiH, lokalnoj zajednici koja ima najveće lične dohotke i to je upravo zbog tog projekta. Sutra kineska investicija može biti u TE Tuzla sa svojim Blokom 7, prekosutra možda i Banovići, ili ulaganja u cijelu mrežu autoputeva”, zaključio je Borić.
Radiosarajevo.ba
Piše: Faruk Borić
(predsjednik Udruge prijateljstva BiH i Kine)
Uoči ovogodišnjeg Mostarskoga sajma na kojemu je zemlja partner Narodna Republika Kina, predsjednik Xi Jinping je pohodio Europu, konkretno Italiju, Monaco i Francusku.
Italija prva iz G7 pristupila Inicijativi “Pojas i put”
Italija, treća po snazi ekonomija Europske unije prva je država iz G7 kluba najrazvijenijih država koja je formalno pristupila Inicijativi “Pojas i put”, vanjskopolitičkome kineskom rješenju za globalne probleme. Inicijativu, koju je prije pet godina osmislio Xi, dosad je potpisalo preko stotinu država i međunarodnih organizacija, a ušla je i u dokumente najvažnijih multilateralnih organizacija poput Ujedinjenih nacija i G20. Francuska nije formalno ušla u “Pojas i put” ali su dvije države potpisale 15 sporazuma ukupne vrijednosti 40 milijardi eura u sektorima obnovljivih izvora energije, brodarstva i bankarstva, a posebno se izdvaja ugovor o narudžbi 300 aviona Airbus za čiju nabavku će kineska strana platiti vrtoglavih 30 milijardi eura.
Do 2020. godine obujam trgovinske razmjene NR Kine i EU 1.000 milijardi američkih dolara
Tijekom bilateralne posjete Parizu, kineski predsjednik susreo sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te prvim čovjekom Europske komisije Jean-Claude Junckerom. Od 1975., kada je Kina uspostavila odnose sa Europskom ekonomskom zajednicom (EEZ), do danas Kina kao najveća zemlja u razvoju i EU kao ekonomska, sigurnosna i politička unija najrazvijenijih zemalja prošli su različite faze odnosa, ali su nepovratno oslonjeni jedna na drugu: procjena je da će do 2020. godine obujam trgovinske razmjene NR Kine i EU dosegnuti jedan bilijun, odnosno 1.000 milijardi američkih dolara.
Mostarski sajam, regionalno prepoznata platforma
U tom ozračju, ali i ozračju opetovanih kritika iz dijela europskoga birokratskog aparata, dolazi Mostarski sajam, regionalno prepoznata platforma na kojoj Kina godinama sudjeluje u različitim formatima. Prave šanse za Bosnu i Hercegovinu koje nudi Sajam, ali i druge platforme, tek bi trebalo iskoristiti.
Inicijativa “Pojas i put” – za BiH najzanimljiviji “Morski put“
Inicijativa “Pojas i put” tijekom godina razvila se u nekoliko putnih pravaca, od kojih je za BiH najzanimljiviji “Morski put“, koji vodi od kineskih lučkih gradova do Sredozemnoga i konkretno Jadranskoga mora. Iako još nije potvrđeno, u okviru Inicijative “Pojas i put” govori se da će Italija ponuditi suradnju kroz četiri svoje luke: Trst, Genovu, Palermo i Ravenu. Najveća dosadašnja investicija na “Morskome putu“ je kupovina grčke luke Pirej, koju je kineska državna brodarska kompanija COSCO (China Ocean Shipping Company) kupila za 368,5 milijuna eura uz obećano ulaganje dodatnih 500 milijuna. Ta se investicija jedino, možda, može porediti sa planovima Kine da investira u pakistansku luku Gwadar, čime bi se put od naftnih i plinskih prićuva na Bliskome istoku do Kine skratio za jednu trećinu, no to je predmet nekog drugog teksta. Hrvatska i Slovenija imaju lučke favorite u Rijeci i Koperu. BiH se i bez eventualnih investicija u Neum (ili Ploče?) nalazi na “Morskome putu”, ali bi trebalo na najvišoj razini promisliti o načinima infrastrukturnoga povezivanja na “Morski put” koji je komplementaran eurounijskim planovima koje na duge staze kuje BiH, ali i pomalo i nepravedno skrajnutom Jadransko-jonskoj inicijativi.
Činjenice demantiraju zlonamjerne navode o “dužničkom ropstvu” – dug afričkih država prema kineskim kompanijama iznosi svega 2 posto
Infrastrukturno povezivanje tek je jedno od “pet povezivanja” koje se nudi u okviru Inicijative “Pojas i put”, iako se u javnosti najviše raspravlja upravo o njemu, te, za infrastrukturu vezanom, financijskome povezivanju. Riječ je o prigovorima da od Kineza financirani infrastrukturi projekti vode takozvanome dužničkom ropstvu, u koje države navodno dolaze u odnosu spram Kine kada nisu u stanju vraćati kredite kineskim državnim bankama. Mnogo toga što se spočitava je takozvano i navodno i zlonamjerno. Na primjer, dug afričkih država prema kineskim kompanijama iznosi svega 2 posto, i skoncetriran je u infrastrukturnome sektoru u koji razvijene države Zapada ne žele ulagati jer su im rizični sa stanovišta povrata investicija. Tu nastupa Kina, koja za svaki projekt sa partnerskom prijateljskom državom provodi principe opsežnih konzultacija, zajedničkih doprinosa i uzajamne koristi. Opsežne konzultacije podrazumijevaju jednako ophođenje jednih prema drugima. Kina nikada ne podržava “prioritet vlastite zemlje”, nego inzistira na dogovoru uključenih strana koje dijele i koristi i rizike. Nerijetko su u pitanju poslovno-kulturološke razlike koje kroz različite percepcije mogu odvesti u nerazumijevanje. Otud i potreba za opsežnim konzultacijama. O toj temi svakako je neophodno pisati sa najvišim stupnjem stručnosti.
Kineska strana nikada ne uvjetuje suradnju političkim zahtjevima
Bilo kako bilo, kineska strana nikada ne uvjetuje suradnju političkim zahtjevima. Dakle, BiH je ta čiji politički subjekti trebaju donijeti strateške odluke o strateškim projektima i postaviti se kao subjekt međunarodne komunikacije a ne država sa posebnim potrebama čiju sudbinu određuju neki drugi. Mi smo se, tako, strateški opredijelili za energetsku neovisnost i izgradili Termoelektranu “Stanari” koju je izgradio Dongfang Electric, strateški partner i za projekt TE “Banovići”. A, ove godine bi konačno trebala početi i izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koju će graditi međunarodni konzorcij predvođen kineskim gigantom CGGC (Gezhouba).
No, čini se kako priča o infastrukturalnome povezivanju i financijskim aranžmanima koji ih prate nepravedno u zapećak stavlja za BiH itekako bitne druge aspekte odnosno povezivanja u okviru “Pojasa i puta”, a to su povezivanja politika, ljudi, trgovine i financija.
Značajan iskorak u odnosima NR Kine i BiH liberalizacija viznog režima – broj kineskih turista svake godine raste
NR Kina i BiH su na polju politika napravili veoma značajan iskorak kada su prošle godine liberalizirali vizni režim. Građani BiH mogu boraviti u NR Kini 90 dana i obratno. Bezvizni režim odskočna je daska za turističko, odnosno povezivanje ljudi. Trend porasta broja turista iz Kine bilježi se nekoliko proteklih godina unazad, te je za svega nekoliko godina porastao sa desetak tisuća na preko 50.000 u 2018. Procjene govore da će u ovoj godini i sljedećim koje dolaze broj postati šestocifren. Obzirom da svake godine oko 120 milijuna Kineza izlazi iz Kine u potrazi za turističkim destinacijama diljem svijeta, jedan promil, odnosno 120 tisuća, je više nego dostižan broj.
Riješiti problem u turizmu – kreirati “Chinese friendly” okružje, koristiti kineski jezik
Mostarski sajam bit će još jedna prilika za javno progovaranje o problemima u turizmu sa Kinom. Jedan nužan preduvjet je da sigurnost u turističkim zonama dignemo na prihvatljivu razinu, kako se na mjestima gdje se okupljaju turisti ne bi dešavalo opetovano džeparenje. Drugi preduvjet je kreiranje “Chinese friendly” turističkoga okružja. U turističkim jezgrama Mostara, Sarajeva i drugih destinacija još se endemski mogu vidjeti natpisi na kineskom. Ista je stvar sa turističkim putokazima, jelovnicima i cjenovnicima. To su nužne pretpostavke da se vrijeme koje kineski turist provede u BiH produži u odnosu na trenutne jednodnevne izlete kroz Sarajevo i Mostar na putu ka atraktivnijim destinacijama.
Udruga prijateljstva BiH i Kine kreira prvu brošuru o BiH na kineskom jeziku – “BiH: 100 pitanja, 100 odgovora”
Nedostatak literature na kineskome jeziku kao problem, prepoznala je i Udruga prijateljstva BiH i Kine, te se ovih dana okončava rad na pionirskome poduhvatu na pisanju, prevođenju, dizajniranju i tiskanju brošure “BiH: 100 pitanja, 100 odgovora” koja će biti prezentirana u BiH a distribuirana u Kini. Strateška misija naše udruge je kontinuirana proizvodnja atraktivnoga materijala za građane Kine o različitim aspektima života u BiH, te mnoštva korisnih informacija koje će dovesti do porasta turističke suradnje.
Konfucijevi instituti postali hramovi kineske culture u BiH
Naravno, turizam nije jedina forma povezivanja ljudi. Konfucijevi instituti u Sarajevu i Banja Luci tijekom godina su postali hramovi kineske kulture u kojima se može učiti kineski jezik i steći osnovna znanja o kulturalnim elementima kao što su tai-chi, vještina rezanja papira, kaligrafija, itd. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu već godinama vrlo uspješno djeluje Katedra za sinologiju na Filozofskome fakultetu, sa koje na tržište izlaze vrlo traženi svršenici kineskoga jezika. Sve više osnovnih škola diljem BiH odlučuju se za uvođenje kineskoga jezika, čije znanje već danas otvara brojna vrata i karijerne mogućnosti, a o sutrašnjici da se i ne priča.
Nazočnost kineskih tvrtki na Sajmu u Mostaru dokaz da Kina nudi rješenja u otvaranju i globalizaciji
Povezivanje ljudi neodvojivo je od povezivanja kroz slobodnu trgovinu. U vrijeme kada dio svijeta rješenja traži u zatvaranju i intervencionizmu, Kina nudi rješenja u otvaranju i daljnjoj globalizaciji. Nazočnost kineskih tvrtki na Sajmu u Mostaru, njih oko stotinu, bit će još jedan dokaz tomu u prilog. Sa svoje strane, BiH može i mora poraditi na razvoju proizvodne ponude. Mnogi hercegovački vinari izvoze u NR Kinu, a svo vino Hercegovine zadovoljava potrebe jednog srednje velikoga kineskog grada. Tako je i sa drugim proizvodnjama, od prehrambene do drvne industrije. Podcrtavamo, osnovno pitanje je precizno definirati strategije razvoja i smjerove kojima se BiH želi i treba kretati.
Slijede Osmi summit premijera 16+1 i Drugi forum za međunarodnu suradnju “Pojas i put” na najvišoj razini
Dok još bude trajao Mostarski sajam, u Dubrovniku 13. travnja počinje Osmi summit premijera 16+1, a u istome mjesecu se održava i Drugi forum za međunarodnu suradnju “Pojas i put” na najvišoj razini. BiH će na oba biti predstavljena izaslanstvima na najvišoj razini, i treba što aktivnije sudjelovati u kreiranju novih dokumenata koji određuju daljnje putanje globalnoga razvitka.
BiH treba stvoriti i iskorititi prave šanse u suradnji sa NR Kinom
Ofenziva kineskoga šarma kojim osvaja Europu i cijeli svijet, i dalje traje. Na nama je koliko ćemo iskoristiti mjesto u tom vlaku koji vozi ka, da se poslužimo konstrukcijom kineskoga predsjednika, “zajednici zajedničke sudbine čovječanstva”.
Večernji
Centar za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put” organizirao je jučer Konferenciju “Inicijativa Pojas i put, perspektive i mogućnosti za BiH – Šanse za razvoj Bosanske krajine” koja se održala u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću. (more…)
Predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo”, Faruk Borić, gostovao je u emisiji “Global” na BHT1 povodom održavanja 19. Nacionalnog Kongresa Komunističke partije Narodne republike Kine.
Gostovanje gdin. Borića počinje od 11:08 min., a možete ga pogledati ovdje.