Kina i BiH

Faruk Borić: BiH treba iskoristiti ispruženu ruku prijateljstva Kine

Narodna republika Kina već odavno je ekonomska supersila, država u velikom naučnom, tehnološkom, privrednom i općem društvenom usponu, rekao je Faruk Borić u izjavi za Radiosarajevo.ba


Već više od 40 godina, od otvaranja Kine prema svijetu kreće njen snažan ekonomski rast. Sa ekonomskim usponom, Kina postaje sve veći i značajniji igrač na političkom polju u svijetu.

Nedavna dostignuća kao slanje ljudske posade na tamnu stranu Mjeseca, izgradnja mosta dugog 55 kilometara koji spaja Hong Kong, Macao i Zhuhai u pokrajini Guangdong. BDP Kine u 2018. iznosio je 11.472 milijarde eura, a ukupna vrijednost uvoza i izvoza prešla je broj od 3.887 miliijarde eura.

Upravo druga najjača ekonomija na svijetu velika je razvoja šansa i za Bosnu i Hercegovinu.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić prošlog mjeseca učestvovao je na samitu 16+1 u Dubrovniku, velikoj konferenciji koja se održava pod pokroviteljstvom Narodne republike Kine, i tom prilikom sastao se sa premijerom NR Kine Li Keqiangom s kojim je razgovarao o unapređenju ekonomskih odnosa i povećanju saradnje.

Bosni i Hercegovini trebaju kvalitetni projekti ali i zakonsko uređenje kako bi kineski investitori više ulagali, smatra izvršni direktor Centra za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put” i predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo“ Faruk Borić.

U izjavi za Radiosarajevo.ba Faruk Borić pojašnjava da je Bosna i Hercegovina dobrovoljno pristupila kineskoj inicijativi “Jedan pojas i jedan put” i njenom blisko vezanom mehanizmu 16+1, kako bi poboljšanja svoje kulturno-poslovnu saradnju sa prijateljskom Narodnom republikom Kinom.

Smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala iskoristi ispruženu ruku prijateljstva od Kine, upravo kroz učešće u mehanizmu 16+1 i Inicijativi “Pojas i put”.

“Treba biti realan. U okviru neke bilateralne saradnje malo šta mi možemo Kinezima ponuditi u smislu kvantiteta. To je jednostavno zakon brojeva. Mi nemamo dovoljno nekih proizvoda koji bi mogli zadovoljiti kinesko tržište, nego trebamo ići na targetirane proizvode ili još bolje na ‘high-ending’ proizvode koji bi se ovdje cjelokupno pravili i završavali na preciznom poddijelu kineskog tržišta. Nedavno je neko od hercegovačkih vinara upravo spomenuo da sva vina koja se proizvode u Hercegovini, mogu zadovoljiti eventualno potrebe jednog dijela Pekinga. Kada to znamo onda moramo nastupati sa svojim komparativnim prednostima, kako bi bolje plasirali”, objasnio je Borić.

Prema njegovim riječima, Inicijativa “Pojas i put” nije samo pitanje slobodne trgovine, već je vrlo važan dio koji je komplementaran sa idejom slobodne trgovine u Europskoj uniji.

Kroz reforme možemo tržište osloboditi od parafiskalnih nameta kako bi privukli investitore. Onda bi mogli doći do kvalitetnije veze i do kvalitetnijih projekata sa Kinom. Tu su svakako infrastrukturni projekti, to je Blok 7 u TE Tuzla, prethodno je izgrađena TE Stanari, uskoro su tu i neki infrastrukturni projekti, koji se tiče mreže autoputeva u BiH, ali i turistička ponuda gdje je najveća komperativna prednost BiH, da zajedno sa zemljama regije pokuša osmisliti dovoljno kvalitetne turističke proizvode kako bi privukli još veću masu kineskih turista”, smatra naš sagovornik.

Borić ocjenjuje da je za privredu BiH neophodan klasterski pristup ili čak nastup kroz regionalne klastere prema kineskom tržištu.

“Moramo dobro pogledati šta su komperativne prednosti Bosne i Hercegovine, šta mi možemo ponuditi Kini. Znam da su Kinezi zainteresirani za kvalitetno drvo, zašto ne bi mi izvozili gotove finalne proizvode od najkvalitetnijeg drveta kakav je hrast ili javor. One oblasti u kojima BiH uspješno izvozi u EU i na tržište Turske mogle bi se i na kineskom tržištu pokazati kao isplative”, ocijenio je Borić.

Kao dobar primjer kineskih investicija u BiH, naš sagovornik spomenuo je Termoelektranu Stanari kod Doboja.

“Riječ je o najvećem projektu u poslijeratnoj BiH, lokalnoj zajednici koja ima najveće lične dohotke i to je upravo zbog tog projekta. Sutra kineska investicija može biti u TE Tuzla sa svojim Blokom 7, prekosutra možda i Banovići, ili ulaganja u cijelu mrežu autoputeva”, zaključio je Borić.

Radiosarajevo.ba

Emocionalni marketing vodi do kineskog tržišta – Čime BiH može najprije privući Kineze?

Kina je izašla na svjetsko tržište najviše kroz “pojasni put”, na kojem njihove kompanije realizuju velike infrastrukturne projekte uz podršku kineskih banaka koje daju dobar grejs period, ističe u razgovoru za eKapiju Faruk Borić, predsjednik Udruženja Bosansko-kinesko prijateljstvo.


Kako navodi, u BiH za to imamo primjer TE Stanara, Bloka 7 TE Tuzla koji bi trebalo da počne da se gradi u Tuzli, zatim u Hrvatskoj Pelješkog mosta, pruge Beograd-Budimpešta, kao i kupovinu luke Pirej u Grčkoj, gdje je kineska državna kompanija Cosco Shipping kupila cijelu luku i doslovno spasila Grčku od ogromih dugovanja.
– Skeptici kažu “Sve su to kupovine, gdje je tu zdrava ekonomija, takvi potezi vode ka dužničom ropstvu”. Mislim da trebamo da tretiramo naše političke vođe kao subjekte, jer oni su tu da ispregovaraju sa kineskom stranom šta je to što nama zaista treba – navodi Borić i dodaje da po njegovom mišljenju BiH nužno trebaju infrastrukturni objekti, poput autoputeva ili željeznica, kako bi mogli da naše proizvode činimo konkuretnijim i na kineskom i na evropskom tržištu.
Kako kaže Borić, istina je da šta god da iz BiH pokušavamo izvesti u Kinu to zadovoljava potrebe jedne ulice, možda dijela grada.
– Skoro sam čitao izjavu jednog od hercegovačkih vinara koji je rekao da sva vina u Hercegovini zadovoljavaju potrebe jednog kvarta u Pekingu. Na taj način ne možete raditi brendiranje proizvoda i pozicioniranje na tržištu, ali možda možemo kroz neke kontakte na nižim nivoima vlasti u Kini. Njihove provincije su veličine evropskih država, što znači treba djelovati na tim nivoima, gdje se može pregovarati i dogovarati brendiranje proizvoda kroz recimo emocionalni marketing, npr. Valter, Tito, crveni turizam – ističe Borić.
Borić dalje navodi da mu se čini da danas vlada obrnuti princip.
– Nekada su govorili prvo materijalna baza, pa duhovna nadogradnja. Čini mi se da treba prvo raditi na duhovnoj bazi, kako bi se ponovo upoznali sa Kinezima. Jer, niti je Kina ona ista zemlja kao 70-ih godina, sa drugovima na biciklima, niti smo mi kao što smo tada bili. Zato, trebamo ponovo da uspostavimo odnos i to na regionalnoj razini, i na taj način da pristupamo Kini kako bi eventualno neki proizvodi bili konkuretni kod njih – smatra Borić.
Kada pričamo o djelovanju udruženja, prethodnih godina, ističe Borić, dosta su se fokusirali na prezentaciji Kine u Bosni i Hercegovini. Brošure, materijale i prezentacije radili su na domaćim jezicima, kako bi upoznali javnost, donosioce političkih odluka i stručnu javnost o tome šta je Narodna republika Kina danas i šta je to “pojasni put” kao vanjskopolitička inicijativa osnovana prije pet godina od kineskog predsjednika Si Đinpinga, koja u sebi pokriva oblasti povezivanja ljudi, kapitala, infrastrukture, slobodne trgovine itd.
U toj promociji su donekle uspjeli, pojašnjava Borić i dodaje da su sada se okrenuli na drugu stranu i kreiraju prezentacije o BiH na kineskom jeziku.
– Radimo na prvoj u nizu brošura o BiH na kineskom jeziku gdje će kineskom narodu biti prezentirano sve ono što oni, na žalost, ne znaju. A ne znaju, jer kod nas u BiH kada je riječ o turizmu dolazi generacija koja se još sjeća druga Tita, znači stariji od 45 godina. To je generacija koja je emotivno vezana za Jugoslaviju, za film Valter brani Sarajevo, koji je inače bio prvi film koji je ušao u NR Kinu nakon Kulturne revolucije – ističe Borić.
Kako kaže, to je nešto što je u svijesti te generacije itekako emocionalno povezano sa ovim prostorima i podložno je za rad u smislu turizma.
– Ta generacija ne poznaje engleski jezik, kao ni naše jezike, tako da njima treba prezentirati šta je BiH danas kao i cijela regija. Mi smo se fokusirali na BiH – kako doći ovdje, gdje jesti, šta vrijedi posjetiti, čega se treba čuvati i slično. Brošure će prezentovati naša veleposlanstva, pa nadalje kroz različite forume i to je ono što mi radimo i na čemu istrajavamo – zaključuje Borić.
Senka Trivić
eKapija.com
Kina i BiH

Kina i BiH: Prave šanse tek treba stvoriti i iskoristiti

Mostarski sajam stavlja BiH na mapu globalnih događaja sa kineskim karakteristikama

Piše: Faruk Borić

(predsjednik Udruge prijateljstva BiH i Kine)


Uoči ovogodišnjeg Mostarskoga sajma na kojemu je zemlja partner Narodna Republika Kina, predsjednik Xi Jinping je pohodio Europu, konkretno Italiju, Monaco i Francusku.

Italija prva iz G7 pristupila Inicijativi “Pojas i put”

Italija, treća po snazi ekonomija Europske unije prva je država iz G7 kluba najrazvijenijih država koja je formalno pristupila Inicijativi “Pojas i put”, vanjskopolitičkome kineskom rješenju za globalne probleme. Inicijativu, koju je prije pet godina osmislio Xi, dosad je potpisalo preko stotinu država i međunarodnih organizacija, a ušla je i u dokumente najvažnijih multilateralnih organizacija poput Ujedinjenih nacija i G20. Francuska nije formalno ušla u “Pojas i put” ali su dvije države potpisale 15 sporazuma ukupne vrijednosti 40 milijardi eura u sektorima obnovljivih izvora energije, brodarstva i bankarstva, a posebno se izdvaja ugovor o narudžbi 300 aviona Airbus za čiju nabavku će kineska strana platiti vrtoglavih 30 milijardi eura.

Do 2020. godine obujam trgovinske razmjene NR Kine i EU 1.000 milijardi američkih dolara

Tijekom bilateralne posjete Parizu, kineski predsjednik susreo sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te prvim čovjekom Europske komisije Jean-Claude Junckerom. Od 1975., kada je Kina uspostavila odnose sa Europskom ekonomskom zajednicom (EEZ), do danas Kina kao najveća zemlja u razvoju i EU kao ekonomska, sigurnosna i politička unija najrazvijenijih zemalja prošli su različite faze odnosa, ali su nepovratno oslonjeni jedna na drugu: procjena je da će do 2020. godine obujam trgovinske razmjene NR Kine i EU dosegnuti jedan bilijun, odnosno 1.000 milijardi američkih dolara.

Mostarski sajam, regionalno prepoznata platforma

U tom ozračju, ali i ozračju opetovanih kritika iz dijela europskoga birokratskog aparata, dolazi Mostarski sajam, regionalno prepoznata platforma na kojoj Kina godinama sudjeluje u različitim formatima. Prave šanse za Bosnu i Hercegovinu koje nudi Sajam, ali i druge platforme, tek bi trebalo iskoristiti.

Inicijativa “Pojas i put” – za BiH najzanimljiviji “Morski put“

Inicijativa “Pojas i put” tijekom godina razvila se u nekoliko putnih pravaca, od kojih je za BiH najzanimljiviji “Morski put“, koji vodi od kineskih lučkih gradova do Sredozemnoga i konkretno Jadranskoga mora. Iako još nije potvrđeno, u okviru Inicijative “Pojas i put” govori se da će Italija ponuditi suradnju kroz četiri svoje luke: Trst, Genovu, Palermo i Ravenu. Najveća dosadašnja investicija na “Morskome putu“ je kupovina grčke luke Pirej, koju je kineska državna brodarska kompanija COSCO (China Ocean Shipping Company) kupila za 368,5 milijuna eura uz obećano ulaganje dodatnih 500 milijuna. Ta se investicija jedino, možda, može porediti sa planovima Kine da investira u pakistansku luku Gwadar, čime bi se put od naftnih i plinskih prićuva na Bliskome istoku do Kine skratio za jednu trećinu, no to je predmet nekog drugog teksta. Hrvatska i Slovenija imaju lučke favorite u Rijeci i Koperu. BiH se i bez eventualnih investicija u Neum (ili Ploče?) nalazi na “Morskome putu”, ali bi trebalo na najvišoj razini promisliti o načinima infrastrukturnoga povezivanja na “Morski put” koji je komplementaran eurounijskim planovima koje na duge staze kuje BiH, ali i pomalo i nepravedno skrajnutom Jadransko-jonskoj inicijativi.

Činjenice demantiraju zlonamjerne navode o “dužničkom ropstvu” – dug afričkih država prema kineskim kompanijama iznosi svega 2 posto

Infrastrukturno povezivanje tek je jedno od “pet povezivanja” koje se nudi u okviru Inicijative “Pojas i put”, iako se u javnosti najviše raspravlja upravo o njemu, te, za infrastrukturu vezanom, financijskome povezivanju. Riječ je o prigovorima da od Kineza financirani infrastrukturi projekti vode takozvanome dužničkom ropstvu, u koje države navodno dolaze u odnosu spram Kine kada nisu u stanju vraćati kredite kineskim državnim bankama. Mnogo toga što se spočitava je takozvano i navodno i zlonamjerno. Na primjer, dug afričkih država prema kineskim kompanijama iznosi svega 2 posto, i skoncetriran je u infrastrukturnome sektoru u koji razvijene države Zapada ne žele ulagati jer su im rizični sa stanovišta povrata investicija. Tu nastupa Kina, koja za svaki projekt sa partnerskom prijateljskom državom provodi principe opsežnih konzultacija, zajedničkih doprinosa i uzajamne koristi. Opsežne konzultacije podrazumijevaju jednako ophođenje jednih prema drugima. Kina nikada ne podržava “prioritet vlastite zemlje”, nego inzistira na dogovoru uključenih strana koje dijele i koristi i rizike. Nerijetko su u pitanju poslovno-kulturološke razlike koje kroz različite percepcije mogu odvesti u nerazumijevanje. Otud i potreba za opsežnim konzultacijama. O toj temi svakako je neophodno pisati sa najvišim stupnjem stručnosti.

Kineska strana nikada ne uvjetuje suradnju političkim zahtjevima

Bilo kako bilo, kineska strana nikada ne uvjetuje suradnju političkim zahtjevima. Dakle, BiH je ta čiji politički subjekti trebaju donijeti strateške odluke o strateškim projektima i postaviti se kao subjekt međunarodne komunikacije a ne država sa posebnim potrebama čiju sudbinu određuju neki drugi. Mi smo se, tako, strateški opredijelili za energetsku neovisnost i izgradili Termoelektranu “Stanari” koju je izgradio Dongfang Electric, strateški partner i za projekt TE “Banovići”. A, ove godine bi konačno trebala početi i izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koju će graditi međunarodni konzorcij predvođen kineskim gigantom CGGC (Gezhouba).

No, čini se kako priča o infastrukturalnome povezivanju i financijskim aranžmanima koji ih prate nepravedno u zapećak stavlja za BiH itekako bitne druge aspekte odnosno povezivanja u okviru “Pojasa i puta”, a to su povezivanja politika, ljudi, trgovine i financija.

Značajan iskorak u odnosima NR Kine i BiH liberalizacija viznog režima – broj kineskih turista svake godine raste

NR Kina i BiH su na polju politika napravili veoma značajan iskorak kada su prošle godine liberalizirali vizni režim. Građani BiH mogu boraviti u NR Kini 90 dana i obratno. Bezvizni režim odskočna je daska za turističko, odnosno povezivanje ljudi. Trend porasta broja turista iz Kine bilježi se nekoliko proteklih godina unazad, te je za svega nekoliko godina porastao sa desetak tisuća na preko 50.000 u 2018. Procjene govore da će u ovoj godini i sljedećim koje dolaze broj postati šestocifren. Obzirom da svake godine oko 120 milijuna Kineza izlazi iz Kine u potrazi za turističkim destinacijama diljem svijeta, jedan promil, odnosno 120 tisuća, je više nego dostižan broj.

Riješiti problem u turizmu – kreirati “Chinese friendly” okružje, koristiti kineski jezik

Mostarski sajam bit će još jedna prilika za javno progovaranje o problemima u turizmu sa Kinom. Jedan nužan preduvjet je da sigurnost u turističkim zonama dignemo na prihvatljivu razinu, kako se na mjestima gdje se okupljaju turisti ne bi dešavalo opetovano džeparenje. Drugi preduvjet je kreiranje “Chinese friendly” turističkoga okružja. U turističkim jezgrama Mostara, Sarajeva i drugih destinacija još se endemski mogu vidjeti natpisi na kineskom. Ista je stvar sa turističkim putokazima, jelovnicima i cjenovnicima. To su nužne pretpostavke da se vrijeme koje kineski turist provede u BiH produži u odnosu na trenutne jednodnevne izlete kroz Sarajevo i Mostar na putu ka atraktivnijim destinacijama.

Udruga prijateljstva BiH i Kine kreira prvu brošuru o BiH na kineskom jeziku – “BiH: 100 pitanja, 100 odgovora”

Nedostatak literature na kineskome jeziku kao problem, prepoznala je i Udruga prijateljstva BiH i Kine, te se ovih dana okončava rad na pionirskome poduhvatu na pisanju, prevođenju, dizajniranju i tiskanju brošure “BiH: 100 pitanja, 100 odgovora” koja će biti prezentirana u BiH a distribuirana u Kini. Strateška misija naše udruge je kontinuirana proizvodnja atraktivnoga materijala za građane Kine o različitim aspektima života u BiH, te mnoštva korisnih informacija koje će dovesti do porasta turističke suradnje.

Konfucijevi instituti postali hramovi kineske culture u BiH

Naravno, turizam nije jedina forma povezivanja ljudi. Konfucijevi instituti u Sarajevu i Banja Luci tijekom godina su postali hramovi kineske kulture u kojima se može učiti kineski jezik i steći osnovna znanja o kulturalnim elementima kao što su tai-chi, vještina rezanja papira, kaligrafija, itd. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu već godinama vrlo uspješno djeluje Katedra za sinologiju na Filozofskome fakultetu, sa koje na tržište izlaze vrlo traženi svršenici kineskoga jezika. Sve više osnovnih škola diljem BiH odlučuju se za uvođenje kineskoga jezika, čije znanje već danas otvara brojna vrata i karijerne mogućnosti, a o sutrašnjici da se i ne priča.

Nazočnost kineskih tvrtki na Sajmu u Mostaru dokaz da Kina nudi rješenja u otvaranju i globalizaciji

Povezivanje ljudi neodvojivo je od povezivanja kroz slobodnu trgovinu. U vrijeme kada dio svijeta rješenja traži u zatvaranju i intervencionizmu, Kina nudi rješenja u otvaranju i daljnjoj globalizaciji. Nazočnost kineskih tvrtki na Sajmu u Mostaru, njih oko stotinu, bit će još jedan dokaz tomu u prilog. Sa svoje strane, BiH može i mora poraditi na razvoju proizvodne ponude. Mnogi hercegovački vinari izvoze u NR Kinu, a svo vino Hercegovine zadovoljava potrebe jednog srednje velikoga kineskog grada. Tako je i sa drugim proizvodnjama, od prehrambene do drvne industrije. Podcrtavamo, osnovno pitanje je precizno definirati strategije razvoja i smjerove kojima se BiH želi i treba kretati.

Slijede Osmi summit premijera 16+1 i Drugi forum za međunarodnu suradnju “Pojas i put” na najvišoj razini

Dok još bude trajao Mostarski sajam, u Dubrovniku 13. travnja počinje Osmi summit premijera 16+1, a u istome mjesecu se održava i Drugi forum za međunarodnu suradnju “Pojas i put” na najvišoj razini. BiH će na oba biti predstavljena izaslanstvima na najvišoj razini, i treba što aktivnije sudjelovati u kreiranju novih dokumenata koji određuju daljnje putanje globalnoga razvitka.

BiH treba stvoriti i iskorititi prave šanse u suradnji sa NR Kinom

Ofenziva kineskoga šarma kojim osvaja Europu i cijeli svijet, i dalje traje. Na nama je koliko ćemo iskoristiti mjesto u tom vlaku koji vozi ka, da se poslužimo konstrukcijom kineskoga predsjednika, “zajednici zajedničke sudbine čovječanstva”.

Večernji

Konferencija Centra za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put” – Kineske firme žele ulagati u USK

Centar za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put” organizirao je jučer Konferenciju “Inicijativa Pojas i put, perspektive i mogućnosti za BiH – Šanse za razvoj Bosanske krajine” koja se održala u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću. (more…)

Predsjednik Udruženja "BKP" Faruk Borić

Predsjednik Udruženja “BKP” Faruk Borić o 19. Nacionalnom kongresu KPK

Predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo”, Faruk Borić, gostovao je u emisiji “Global” na BHT1 povodom održavanja 19. Nacionalnog Kongresa Komunističke partije Narodne republike Kine.

Gostovanje gdin. Borića počinje od 11:08 min., a možete ga pogledati ovdje.