Mostarski sajam stavlja BiH na mapu globalnih događaja sa kineskim karakteristikama
Piše: Faruk Borić
(predsjednik Udruge prijateljstva BiH i Kine)
Uoči ovogodišnjeg Mostarskoga sajma na kojemu je zemlja partner Narodna Republika Kina, predsjednik Xi Jinping je pohodio Europu, konkretno Italiju, Monaco i Francusku.
Italija prva iz G7 pristupila Inicijativi “Pojas i put”
Italija, treća po snazi ekonomija Europske unije prva je država iz G7 kluba najrazvijenijih država koja je formalno pristupila Inicijativi “Pojas i put”, vanjskopolitičkome kineskom rješenju za globalne probleme. Inicijativu, koju je prije pet godina osmislio Xi, dosad je potpisalo preko stotinu država i međunarodnih organizacija, a ušla je i u dokumente najvažnijih multilateralnih organizacija poput Ujedinjenih nacija i G20. Francuska nije formalno ušla u “Pojas i put” ali su dvije države potpisale 15 sporazuma ukupne vrijednosti 40 milijardi eura u sektorima obnovljivih izvora energije, brodarstva i bankarstva, a posebno se izdvaja ugovor o narudžbi 300 aviona Airbus za čiju nabavku će kineska strana platiti vrtoglavih 30 milijardi eura.
Do 2020. godine obujam trgovinske razmjene NR Kine i EU 1.000 milijardi američkih dolara
Tijekom bilateralne posjete Parizu, kineski predsjednik susreo sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te prvim čovjekom Europske komisije Jean-Claude Junckerom. Od 1975., kada je Kina uspostavila odnose sa Europskom ekonomskom zajednicom (EEZ), do danas Kina kao najveća zemlja u razvoju i EU kao ekonomska, sigurnosna i politička unija najrazvijenijih zemalja prošli su različite faze odnosa, ali su nepovratno oslonjeni jedna na drugu: procjena je da će do 2020. godine obujam trgovinske razmjene NR Kine i EU dosegnuti jedan bilijun, odnosno 1.000 milijardi američkih dolara.
Mostarski sajam, regionalno prepoznata platforma
U tom ozračju, ali i ozračju opetovanih kritika iz dijela europskoga birokratskog aparata, dolazi Mostarski sajam, regionalno prepoznata platforma na kojoj Kina godinama sudjeluje u različitim formatima. Prave šanse za Bosnu i Hercegovinu koje nudi Sajam, ali i druge platforme, tek bi trebalo iskoristiti.
Inicijativa “Pojas i put” – za BiH najzanimljiviji “Morski put“
Inicijativa “Pojas i put” tijekom godina razvila se u nekoliko putnih pravaca, od kojih je za BiH najzanimljiviji “Morski put“, koji vodi od kineskih lučkih gradova do Sredozemnoga i konkretno Jadranskoga mora. Iako još nije potvrđeno, u okviru Inicijative “Pojas i put” govori se da će Italija ponuditi suradnju kroz četiri svoje luke: Trst, Genovu, Palermo i Ravenu. Najveća dosadašnja investicija na “Morskome putu“ je kupovina grčke luke Pirej, koju je kineska državna brodarska kompanija COSCO (China Ocean Shipping Company) kupila za 368,5 milijuna eura uz obećano ulaganje dodatnih 500 milijuna. Ta se investicija jedino, možda, može porediti sa planovima Kine da investira u pakistansku luku Gwadar, čime bi se put od naftnih i plinskih prićuva na Bliskome istoku do Kine skratio za jednu trećinu, no to je predmet nekog drugog teksta. Hrvatska i Slovenija imaju lučke favorite u Rijeci i Koperu. BiH se i bez eventualnih investicija u Neum (ili Ploče?) nalazi na “Morskome putu”, ali bi trebalo na najvišoj razini promisliti o načinima infrastrukturnoga povezivanja na “Morski put” koji je komplementaran eurounijskim planovima koje na duge staze kuje BiH, ali i pomalo i nepravedno skrajnutom Jadransko-jonskoj inicijativi.
Činjenice demantiraju zlonamjerne navode o “dužničkom ropstvu” – dug afričkih država prema kineskim kompanijama iznosi svega 2 posto
Infrastrukturno povezivanje tek je jedno od “pet povezivanja” koje se nudi u okviru Inicijative “Pojas i put”, iako se u javnosti najviše raspravlja upravo o njemu, te, za infrastrukturu vezanom, financijskome povezivanju. Riječ je o prigovorima da od Kineza financirani infrastrukturi projekti vode takozvanome dužničkom ropstvu, u koje države navodno dolaze u odnosu spram Kine kada nisu u stanju vraćati kredite kineskim državnim bankama. Mnogo toga što se spočitava je takozvano i navodno i zlonamjerno. Na primjer, dug afričkih država prema kineskim kompanijama iznosi svega 2 posto, i skoncetriran je u infrastrukturnome sektoru u koji razvijene države Zapada ne žele ulagati jer su im rizični sa stanovišta povrata investicija. Tu nastupa Kina, koja za svaki projekt sa partnerskom prijateljskom državom provodi principe opsežnih konzultacija, zajedničkih doprinosa i uzajamne koristi. Opsežne konzultacije podrazumijevaju jednako ophođenje jednih prema drugima. Kina nikada ne podržava “prioritet vlastite zemlje”, nego inzistira na dogovoru uključenih strana koje dijele i koristi i rizike. Nerijetko su u pitanju poslovno-kulturološke razlike koje kroz različite percepcije mogu odvesti u nerazumijevanje. Otud i potreba za opsežnim konzultacijama. O toj temi svakako je neophodno pisati sa najvišim stupnjem stručnosti.
Kineska strana nikada ne uvjetuje suradnju političkim zahtjevima
Bilo kako bilo, kineska strana nikada ne uvjetuje suradnju političkim zahtjevima. Dakle, BiH je ta čiji politički subjekti trebaju donijeti strateške odluke o strateškim projektima i postaviti se kao subjekt međunarodne komunikacije a ne država sa posebnim potrebama čiju sudbinu određuju neki drugi. Mi smo se, tako, strateški opredijelili za energetsku neovisnost i izgradili Termoelektranu “Stanari” koju je izgradio Dongfang Electric, strateški partner i za projekt TE “Banovići”. A, ove godine bi konačno trebala početi i izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koju će graditi međunarodni konzorcij predvođen kineskim gigantom CGGC (Gezhouba).
No, čini se kako priča o infastrukturalnome povezivanju i financijskim aranžmanima koji ih prate nepravedno u zapećak stavlja za BiH itekako bitne druge aspekte odnosno povezivanja u okviru “Pojasa i puta”, a to su povezivanja politika, ljudi, trgovine i financija.
Značajan iskorak u odnosima NR Kine i BiH liberalizacija viznog režima – broj kineskih turista svake godine raste
NR Kina i BiH su na polju politika napravili veoma značajan iskorak kada su prošle godine liberalizirali vizni režim. Građani BiH mogu boraviti u NR Kini 90 dana i obratno. Bezvizni režim odskočna je daska za turističko, odnosno povezivanje ljudi. Trend porasta broja turista iz Kine bilježi se nekoliko proteklih godina unazad, te je za svega nekoliko godina porastao sa desetak tisuća na preko 50.000 u 2018. Procjene govore da će u ovoj godini i sljedećim koje dolaze broj postati šestocifren. Obzirom da svake godine oko 120 milijuna Kineza izlazi iz Kine u potrazi za turističkim destinacijama diljem svijeta, jedan promil, odnosno 120 tisuća, je više nego dostižan broj.
Riješiti problem u turizmu – kreirati “Chinese friendly” okružje, koristiti kineski jezik
Mostarski sajam bit će još jedna prilika za javno progovaranje o problemima u turizmu sa Kinom. Jedan nužan preduvjet je da sigurnost u turističkim zonama dignemo na prihvatljivu razinu, kako se na mjestima gdje se okupljaju turisti ne bi dešavalo opetovano džeparenje. Drugi preduvjet je kreiranje “Chinese friendly” turističkoga okružja. U turističkim jezgrama Mostara, Sarajeva i drugih destinacija još se endemski mogu vidjeti natpisi na kineskom. Ista je stvar sa turističkim putokazima, jelovnicima i cjenovnicima. To su nužne pretpostavke da se vrijeme koje kineski turist provede u BiH produži u odnosu na trenutne jednodnevne izlete kroz Sarajevo i Mostar na putu ka atraktivnijim destinacijama.
Udruga prijateljstva BiH i Kine kreira prvu brošuru o BiH na kineskom jeziku – “BiH: 100 pitanja, 100 odgovora”
Nedostatak literature na kineskome jeziku kao problem, prepoznala je i Udruga prijateljstva BiH i Kine, te se ovih dana okončava rad na pionirskome poduhvatu na pisanju, prevođenju, dizajniranju i tiskanju brošure “BiH: 100 pitanja, 100 odgovora” koja će biti prezentirana u BiH a distribuirana u Kini. Strateška misija naše udruge je kontinuirana proizvodnja atraktivnoga materijala za građane Kine o različitim aspektima života u BiH, te mnoštva korisnih informacija koje će dovesti do porasta turističke suradnje.
Konfucijevi instituti postali hramovi kineske culture u BiH
Naravno, turizam nije jedina forma povezivanja ljudi. Konfucijevi instituti u Sarajevu i Banja Luci tijekom godina su postali hramovi kineske kulture u kojima se može učiti kineski jezik i steći osnovna znanja o kulturalnim elementima kao što su tai-chi, vještina rezanja papira, kaligrafija, itd. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu već godinama vrlo uspješno djeluje Katedra za sinologiju na Filozofskome fakultetu, sa koje na tržište izlaze vrlo traženi svršenici kineskoga jezika. Sve više osnovnih škola diljem BiH odlučuju se za uvođenje kineskoga jezika, čije znanje već danas otvara brojna vrata i karijerne mogućnosti, a o sutrašnjici da se i ne priča.
Nazočnost kineskih tvrtki na Sajmu u Mostaru dokaz da Kina nudi rješenja u otvaranju i globalizaciji
Povezivanje ljudi neodvojivo je od povezivanja kroz slobodnu trgovinu. U vrijeme kada dio svijeta rješenja traži u zatvaranju i intervencionizmu, Kina nudi rješenja u otvaranju i daljnjoj globalizaciji. Nazočnost kineskih tvrtki na Sajmu u Mostaru, njih oko stotinu, bit će još jedan dokaz tomu u prilog. Sa svoje strane, BiH može i mora poraditi na razvoju proizvodne ponude. Mnogi hercegovački vinari izvoze u NR Kinu, a svo vino Hercegovine zadovoljava potrebe jednog srednje velikoga kineskog grada. Tako je i sa drugim proizvodnjama, od prehrambene do drvne industrije. Podcrtavamo, osnovno pitanje je precizno definirati strategije razvoja i smjerove kojima se BiH želi i treba kretati.
Slijede Osmi summit premijera 16+1 i Drugi forum za međunarodnu suradnju “Pojas i put” na najvišoj razini
Dok još bude trajao Mostarski sajam, u Dubrovniku 13. travnja počinje Osmi summit premijera 16+1, a u istome mjesecu se održava i Drugi forum za međunarodnu suradnju “Pojas i put” na najvišoj razini. BiH će na oba biti predstavljena izaslanstvima na najvišoj razini, i treba što aktivnije sudjelovati u kreiranju novih dokumenata koji određuju daljnje putanje globalnoga razvitka.
BiH treba stvoriti i iskorititi prave šanse u suradnji sa NR Kinom
Ofenziva kineskoga šarma kojim osvaja Europu i cijeli svijet, i dalje traje. Na nama je koliko ćemo iskoristiti mjesto u tom vlaku koji vozi ka, da se poslužimo konstrukcijom kineskoga predsjednika, “zajednici zajedničke sudbine čovječanstva”.
Večernji
