Peking – Zabranjeni grad

Nekadašnja carska palača, poznata i kao Palača muzej, Carska palača ili Bivša palača, bila je palača za 24 kineska cara koja su u njoj vladala sveukupno 491 godinu, a procjenjuje se da ju je sagradilo preko 1.000.000 radnika.

Palača je 1987. g. uvrštena pod UNESCO kao najveća sačuvana drvena konstrukcija na svijetu. Uz uobičajeni mramor, kao građevni materijal koristilo se drvo Ženanska jela (Phoebe zhennan) koje je smatrano dragocjenom biljkom te su je mogli priuštiti samo carevi.

Povijest
Palača je građena u 15. st. u razdoblju od 1406. do 1420. godine, za vrijeme vladavine cara Yongle iz dinastije Ming. Želeći lakše kontrolirati vojne snage na sjeveru gdje je i dalje trajala opasnost od mongolskog napada, Car odlučuje preseliti prijestolnicu iz Nanjinga u Peking što je u početku naišlo na veliki otpor, ali je kasnije potvrđeno kao dobra odluka. Osim svojih uspješnih vojnih i političkih poteza kojim je doveo dinastiju Ming do njenog vrhunca, Car Yongle veličan je u narodu i kao vladar koji je vratio stari sustav upravljanja zemljom te koji je oživio slavu drevnih institucija. Svjedok tomu jest činjenica da je tijekom izgradnje Palače paralelno gradio i Nebeski hram, carski oltar veličanja bogova.

U to vrijeme Car obnavlja državne ispite koji su uskoro postali jedini način dobivanja visokih političkih položaja. Davao im se veliki značaj jer su pokrivali široko područje znanja o kineskoj kulturi i jeziku čime su doprinosili jačanju ujedinjenosti Carstva. Narod je hvalio i poštivao stručnjake jer su uvelike utjecali na oblikovanje intelektualnog, kulturnog te političkog života u Kini. Čak je i sam Car simbolično iskazivao slavu dopustivši im da po uspješnom završetku ispita prošetaju središnjim dijelom Palače kojim je inače smio kročiti samo on.

S abdikacijom posljednjeg kineskog Cara Puyija 1912. g., Palača prestaje biti politički epicentar i gotovo 500 godina zatvorena gradska vrata, koja su narodu omogućavala kročenje unutar kompleksa, bivaju otvorena. Odlukom nove vlade, bivšem caru dopušta se korištenje unutarnjeg dijela Palače, a vanjski dio se otvara za javnost. Nakon njegovog potpunog istjerivanja trinaest godina kasnije Palača se pretvara u Muzej.

Palača je oštećena sredinom 17. st. kada su vojne snage generala Wu Sanguija, želeći istjerati samoprozvanog cara Li Zichenga, zapalile dio carskog kompleksa, te kasnije sredinom 20. st. kada je uspostavljena Narodna Republika Kina i kada se na ostatke carskog ustroja gledalo s prezirom. Zbog zauzimanja važnog položaja u povijesti kineske kulture i arhitekture, 1987. godine kompleks ulazi pod zaštićenu baštinu UNESCO koja u zadnje vrijeme nastoji podići svijest o problemu širenja komercijalnih djelatnosti koje narušavaju prostor.

Naziv
Naziv Zijin Cheng dolazi od riječi zi=purple – referiranje na purpurnu zvijezdu, prebivalište Cara Žada, prvo kinesko božanstvo; jin=zabranjen – nitko nije smio ući ili izaći bez careva dopuštenja; cheng=city – osoba koja je ušla bez careva dopuštenja ili vidjela cara dok je on bio izvan palače, bila je ubijena. Stražari su zvonima upozoravali ljude ako je car izašao van i skrenuo lijevo, odnosno bubnjevima ako je skrenuo desno, a ako je išao ravno onda su koristili i zvona i bubnjeve.

Dizajn
Smjer: sjever-jug (nije točno, odstupa 2⁰) – jedna priča je da se time poravnava s osi polarne zvijezde jačajući ulogu cara kao Nebeskog sina. Druga priča jest da je prilikom gradnje planirano da, ako se otvore sva središnja vrata, može se vidjeti kroz cijelu palaču do samoga kraja.
• Prvotni dio ima pet prolaza – središnji je Imperial Way po kojemu je samo car mogao hodati (i carica samo u slučaju njihova vjenčanja te najuspješniji studenti Državnih ispita)
• Tri Palače – Palača Centralnog mira, Palača Očuvanja mira (gdje je carska obitelj živjela) i Palača Vrhovnog mira, najveća drvena građevina u Kini i u vrijeme carske vlasti u Kini nije smjelo biti viših građevina od nje, gdje je Car primao izaslanike – u njemu se i nalazi carsko prijestolje, Prijestolje Zmaja, koje se smatralo centrom svijeta (Kinezi se i smatraju potomcima Zmaja)
• Svaka soba ukrašena je sa kipovima zmaja (car) ili feniksa (carica), a kako raste značaj pojedine sobe tako raste i broj kipova koji je ukrašavaju – najveći broj mogućih kipova je 10

Simbolika
• car je yang, a carica je yin – on je boravio u Palači božanske čistoće, a ona u Palači mirne dugovječnosti – između njih nalazi se Prolaz ujedinjenja gdje se yang i yin miješaju i stvaraju harmoniju;
• žuta je carska boja – zato je svaki krov obojan u žuto, ali su dvije iznimke: knjižnica čiji je krov obojan u crno jer se ta boja povezivala s vodom i zato čuvala od požara te palača gdje je odsjedao okrunjeni princ čiji je krov obojen u zeleno jer se ta boja povezivala s drvećem i označavala rast i razvoj;
• glavne palače u Vanjskom i Unutarnjem dvorištu organizirane su u grupi od troje (oblik Qian trigrama tj. simbol Neba), a rezidencije u Unutarnjem dvorištu u grupu od šest (oblik Kun trigrama tj. simbol Zemlje);
• sve zgrade gledaju prema jugu što označava svetost, dok sjever označava opasnost, neprijatelje i zlo;
• ispred ulaza u Unutarnje dvorište stoje skulpture dva lava: ženka koja pod šapom ima mladunče (simbol života) i mužjak koji ima kuglu (simbol moći).

(Izvor: www.ki.unizg.hr)

Previous Article

Leave a Reply

Theme BCF By aThemeArt - Proudly powered by WordPress .
BACK TO TOP