Kulturna baština – Vojska od terakote

Udaljeni više od 1 000 km od glavnog grada Pekinga, okruženi gustim neprobojnim zidovima od zemlje i opremljeni teškim štitovima i oružjem najnovije tehnologije, vojska od 8 000 vojnika stoji spremna braniti svog cara, a ne zna se koliko ih još čeka skriveno u tajnoj grobnici grada Xi’an. Riječ je o jednom od najvećih arheoloških nalazišta modernog doba i jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija Kine.

(more…)

Kulturna baština – Suvremena kineska kaligrafija

Kineska kaligrafija je tisućama godina bila jedan od načina na koji su umjetnici izražavali ljepotu kineskog pisma. (more…)

Peking – Zabranjeni grad

Nekadašnja carska palača, poznata i kao Palača muzej, Carska palača ili Bivša palača, bila je palača za 24 kineska cara koja su u njoj vladala sveukupno 491 godinu, a procjenjuje se da ju je sagradilo preko 1.000.000 radnika. (more…)

Kina – jučer, danas, sutra

Kina je jedna od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija, s više od 3200 godina pisane povijesti. (more…)

Kulturna baština – Kineski zid

Možda najpoznatija kineska građevina koju godišnje posjeti 10 milijuna domaćih i stranih turista, nekad jedinstven sustav obrambenih zidova s kulama, danas je skupina međusobno nepovezanih dijelova kao posljedice otuđenja dijelova zida za građevni materijal okolnih kuća. (more…)

Kina i BiH – Ekonomsko-trgovinska saradnja

Za više informacija: Ekonomsko i trgovinsko odjeljenje Ambasade Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini

19. januara 2000. trgovinska delegacija provincije Hebei na čelu sa zamjenikom guvernera gospodinom Guo Shichangom je posjetila Bosnu i Hercegovinu. (more…)

Kina i BiH – Bilateralni politički odnosi

22. maja 1992., Skupština Ujedinjenih nacija je usvojila rezoluciju, u kojoj je iznijela usaglašeni stav da se BiH učlanjuje u Ujedinjene nacije kao nezavisna država, Kina je glasala “za”. (more…)

Kina i EU – Suradnja u drugim područjima

Suradnja u energetici

Godine 1997. obje strane uspostavljaju mehanizam za sastanak radnih ekipa na području energije.

2004. obje strane potpisuju Sporazum suradnje o korištenju nuklearne energije u mirovne svrhe.

2005. uspostavljen je kinesko-europski mehanizam za pregovore o energiji i transportu, gdje su u studenom 2011. održani pregovori po 5. put.

2009. potpisan „Financijski sporazum o uspostavi instituta za čiste i obnovljive oblike energije Kine i EU” i „Zajednička izjava o uspostavi instituta za čiste i obnovljive oblike energije Kine i EU”.

U travnju 2010. Josea Manuel Duraoa Barroso, predsjednik Europske komisije sudjeluje na svečanom otvorenju Instituta za čiste i obnovljive oblike energije Kine i EU na Sveučilištu Qinghua. U svibnju 2012. u Briselu održan visoki sastanak o čistoj energiji između Kine i EU, uz proglašenje uspostave kinesko-europskih strateških partnerskih odnosa kao zemalja potrošača energije.

Suradnja na području znanosti i tehnologije

Suradnja na području znanosti i tehnologije između Kine i EU počela je 1981.

1991. Uspostavljena je kinesko-europska suradnička radna ekipa za područje znanosti i tehnologije, čije je ime 1998. promjenjeno u „Kinesko-europsko suradničko vijeće u znanosti i tehnologiji”, koje je redovito provodilo konzultacije o suradničkoj politici i mjerama akcije.

1998. potpisan „Kinesko-europski suradnički sporazum za znanost i tehnologiju”, koji je produžen 2004.

2003. Kina i EU potpisuju sporazum suradnje „Galileo Plan”, čime Kina postaje prvom ne-EU potpisnicom plana.

2009. potpisan je „Kinesko-europski suradnički plan za znanost i tehnologiju”.

2010. Kina i EU potpisuju zajedničku izjavu o poticanju malih i srednjih poduzeća iz Kine i EU radi pokretanja suradnje u energetskom razvoju i inovacijama. Poradi čega Kina uspostavlja posebni fond pod nazivom „Posebni fond za uštedu energije i smanjenje emisije kineskih i europskih malih i srednjih poduzeća”, čiji termin traje 3 godine (2011.-2013.), a iznosi 100 milijuna yuana. Fond je namjenjen suradnji malih i srednjih poduzeća Kine i EU na području novih i obnovljivih oblika energije.

2011. pokrenuti su prvi projekti u proizvodnji struje pomoću solarne energije i outem drugih izvora. Kina je sudjelovala u više od 400 projekata u okviru EU, vezane uz energiju, biotehnologiju, poljoprivredu, medicinu, prirodne izvore, ekosredinu kao i uz druga područja.

U rujnu 2012. na 15. sastanku kineskih i europskih državnika proglašena je uspostava sveobuhvatnih godišnjih razgovora o inovacijama i suradnji.

Suradnja u borbi protiv klimatskih promjena

2005. Kina i EU objavljuju zajedničku dekleraciju o klimatskim promjenama, uspostavivši partnerske odnose u borbi protiv klimatskih promjena.

2006. pokrenuta je kinesko-europska radna ekipa o klimatskim promjenama, kada su također obje strane postigle radni plan o suradnji na ovom području, u kojem se ističu suradnička područja, kao i utjecaj i odgovor na klimatske promjene, tehnologija čišćenje i sl.

U travnju 2010. obje strane uspostavljaju razgovor na ministarskoj razini o borbi protiv klimatskih promjena.

Suradnja na području urbanizacije

U veljači 2012. na 14. sastanku kineskih i europskih državnika proglašena je uspostava kinesko-europskih partnerskih odnosa na području urbanizacije, kojima se potiču razmjene i suradnja u pogledu održivog razvoja.

U svibnju 2012. u Briselu je održan kinesko-europski partnerski sastanak o urbanizaciji na visokom nivou, na čijem svečanom otvaranju sudjeluje tadašnji zamjenik premijera Li Keqiang, kada zajedno s Jose Manuel Durao Barrosom, predsjednikom Europske komisije potpisuje „Zajedničku izjavu o kinesko-europskim partnerskim odnosima na području urbanizacije”.

Kulturna suradnja i suradnja među mladima

2003. Kina i EU potpisuju Zajedničku deklaraciju o jačanju kulturne razmjene i suradnje.

U listopadu 2010. u Briselu je održan prvi Kinesko-europski samit kulture, dok je drugi Samit održan u Pekingu u studenom 2011.

Godine 2011. bila je „Godina razmjene kineskih i europskih mladih ljudi”, koja je ujedno prva zajednička tematska godina od uspostave kinesko-europskih diplomatskih odnosa, također i najveća kulturna aktivnost između Kine i EU do sada.

Godina 2012. bila je „Godina dijaloga kulture između Kine i EU”, koja je službeno otvorena u Briselu u veljači 2012., a koja je svečano zatvorena u studenom u Pekingu.

U veljači 2012. na 14. sastanku kineskih i europskih državnika proglašena je uspostava mehanizma kulturnog dijaloga između Kine i EU na visokom nivou.

U travnju 2012. Liu Yandong, članica kineskog Državnog vijeća zajedno s Androullom Vassiliou, povjerenicom za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Europske komisije, vodi u Briselu prvi sastanak u okviru uspostavljenog mehanizma između Kine i EU na visokom nivou, kada potpisuje „Zajedničku dekleraciju 1. sastanka u okviru mehanizma kulturnog dijaloga između Kine i EU na visokom nivou”.

1994. Shanghai Jiaotong sveučilište utemeljuje Kinesko-europsku međunarodnu poslovnu školu.

2007. Kina i EU potpisuju Zajedničku izjavu o jačanju suradnje na području obrazovanja, uspostavljajući mehanizam dijaloga o obrazovnoj politici.

2008. Kinesko sveučilište političkih znanosti i prava osniva Kinesko-europsku školu prava.

2009. Kina i EU potpisuju „Zajedničku dekleraciju o jezičnoj suradnji” i „Financijski sporazum za uspostavu kinesko-europskog fakulteta za čistu i obnovljivu energiju”.

Ovih godina sve više ljudi iz EU dolazi na studij u Kinu. U 2012. u Kinu je iz 27 zemalja članica EU na studij pristiglo 35.4 tisuća ljudi, koji su činili 10.8% svih stranih studenata u toj godini. Do kraja 2012. ukupno 242.9 tisuća kineskih studenata studiralo je u zemljama članicama EU. Do kraja 2012. godine Kina je uspostavila 105 Konfucijevih instituta u 25 zemalja članica EU i 107 Konfucijevih učionica u 13 zemalja članica EU.

Kina i EU također održavaju plodonosne razgovore i suradnju na području industrije, poljoprivrede, ekosredine, ispitivanja kvalitete, carine, financijama, prometa, medicine, društvenom osiguranju kao i na brojnim drugim područjima.

(Izvor: cri.cn)

Kina i EU – Trgovinski odnosi

EU je najveći trgovinski partner Kine. Prema podacima, obujam kinesko-europske trgovine u 2012. iznosio je 546.04 milijardi američkih dolara, zabilježivši pad od 3.7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. (more…)

Kina i EU – Politički odnosi

6. svibnja 1975. Kina i Europska ekonomska zajednica uspostavljaju diplomatske odnose. (more…)

Razvoj kineskih diplomatskih odnosa

Nakon osnutka Narodne Republike Kine 1949. godine, otvoreno je novo poglavlje kineskih diplomatskih odnosa. (more…)

Blagdani – Blagdan starih osoba (Chong Yang Jie)

Devetog rujna po lunarnom kalendaru u Kini se tradicionalno obilježava blagdan Chong Yang, odnosno Dan starih osoba. Godine 2008. ovaj se blagdan slavi 7. listopada po internacionalnom kalendaru. (more…)

Blagdani – Blagdan punog mjeseca (Zhong Qiu Jie)

Dana 5. kolovoza po kineskom lunarnom kalendaru, dan kada se slavi kineski tradicionalni Blagdan punog Mjeseca, na kineskom “Zhongqiu”, što znači sredina jeseni. (more…)

Blagdani – Kinesko Valentinovo (Qi Xi)

Festival Qixi ili kinesko Valentinovo je sve popularniji među mladim Kinezima. (more…)

Blagdani – Kineski Dušni dan (Qing Ming Jie)

Jedan od najvažnijih tradicionalnih blagdana u Kini je Qingming, odnosno Dušni dan, koji se obilježava 4. ili 5. travnja svake godine. (more…)

Blagdani – Blagdan lampiona (Yuan Xiao Jie)

Blagdan lampiona je posljednji dan proslave najvećeg kineskog blagdana—Blagdana proljeća, tj. Kineske nove godine. Uživati u ljepoti lampiona i jesti “juan xiao” su dva glavna sadržaja proslave ovoga blagdana. (more…)

Blagdani – Blagdan proljeća (Chun Jie)

Blagdan proljeća, kineska Nova godina, po predaji koju je prihvatio građanski stalež, ima povijest dužu od 4000 godina. (more…)

Kulturna baština – Unutarnje oslikavanje

Oslikavanje unutarnjih stijenki boca ili burmutica je jedna od specifičnih tradicionalnih umjetničkih formi u Kini. Slika se na unutarnjoj stijenki burmutice za duhan. Na crtežima su predstavljeni ljudi, planine, rijeke, cvijeće, ptice, kaligrafija i drugo. (more…)

Kulturna baština – Kineski vez

Kineski vez, od davnina je dio tradicionalne kineske umjetnosti, nadahnut je okruženjem u kojem je nastao. (more…)

Kulturna baština – Umjetnost rezanja papira

Umjetnost rezanja papira je jedna od najpopularnih narodnih umjetnosti u Kini. Na pitanje kada se pojavila, teško je odgovoriti. Postoji predanje koje kaže da običaj izrezivanja slika u papiru potiče iz regije i regijih obreda. (more…)

Stanovništvo – Planiranje obitelji

Planiranje porodice se sprovodi kao državna politika u Kini. Ova politika je uvedena u celoj zemlji kombinacijom državne kontrole i samoinicijative građana. (more…)

Stanovništvo

Kina je mnogoljudna zemlja. Do kraja 2002.godine, ukupan broj stanovnika u Kini, bez specijalnih administrativnih regiona Hong Kong i Makao i provincije Tajvan, iznosio je milijardu 284 milijuna i 530 tisuća stanovnika. (more…)

Administrativna podjela

Trenutno u Kini postoje 34 administrativne zajednice na nivou provincije, uključujući 4 grada pod direktnom upravom centralne vlade, 23 provincije, 5 autonomnih pokrajina i dva specijalna upravna regiona. (more…)

Glavni grad – Peking

Glavni grad NR Kine je Peking. Nalazi se u sjevernom dijelu sjevernog ravničarskog područja zemlje. Ukupna površina Pekinga iznosi 16 tisuća i 800 četvornih kilometara. Do kraja 2002. godine u Pekingu je bilo registrirano 13 milijuna i 820 tisuća stanovnika. (more…)

Zastava, grb, himna NR Kine

Zastava Narodne Republike Kine je crvena zastava sa pet petokrakih zvijezda. Odnos izmedju širine i dužine zastave je tri prema dva. Boja zastave je crvena što simbolizira revoluciju. Petokrake su žute boje, a po jedan krak svih četiriju malih zvjezdica na crvenoj zastavi okrenut je prema središnjoj velikoj petokraki, što simbolizira jedinstvo revolucionarnog naroda pod rukovodstvom Komunističke partije Kine.

Grb

kina-grb

Na grbu NR Kine nalazi se državna zastava, trg Tian An Men, zupčanik i klas pšenice, što simbolizira novu demokratsku revolucionarnu borbu kineskog naroda koja je počela pokretom « 4. svibanj» i osnivanje nove Kine pod rukovodstvom radničke klase, temeljene na savezu radnika i seljaka. U novoj Kini je uvedena narodna demokratska diktatura.

Državna himna

Državna himna NR Kine je « Marš dragovoljaca» nastala 1935.godine. Tekst pjesme napisao je spisatelj Tian Han, a komponirao je Ne Er- osnivač pokreta nove glazbe u Kini. Ovo je tematska pjesma u filmu « Uticajna mladež». U filmu se opisuju događaji nakon « 18.rujna», kada su japanski agresori okupirali tri sjeverne kineske provincije. Kada se kineska nacija našla u opasnosti, brojni su kineski intelektualci hrabro otišli na bojišnicu boriti se protiv japanskih okupatora. Prikazivanjem filma i rasplamsavanjem antijapanskog rata ova pjesma je postala toliko popularna u svim krajevima zemlje da je postala simbolom borbe za oslobodjenje kineske nacije.

Na prvoj plenarnoj sjednici tokom konferencije Kineskog narodnog političkog konsultativnog savjeta 27.rujna 1949.godine ,usvojena je rezolucija u kojoj je navedeno da se, do zvaničnog utvrđivanja državne himne NR Kine, « Marš dragovoljaca» koristi kao državna himna. Na drugom zasjedanju Svekineskog narodnog kongresa tokom 10. saziva, 14.ožujka 2004. godine, usvojena je dopuna Ustava u kojoj je potvrđeno da je državna himna NR Kine « Marš dragovoljaca».

“Ustanite, vi koji odbijate da budete robovi!

Neka naša tijela i krv postanu novi Dugački zid!

Kineski narod se suočava sa najvećim iskušenjem,

Iz tlačenja će se izdići naš konačni krik

Ustajte ! Ustajte! Ustajte!

Nas je mnogo, ali nam srca kucaju kao jedno!

Hrabro izazivajući neprijateljsku vatru, koračajmo naprijed !

Koračajmo naprijed! Koračajmo naprijed! Naprijed !”

(Izvor: cri.cn)